Poslovne vijesti - Hrvatska

Promet ugostitelja na Jadranu 12 posto veći, u smještaju rast 15 posto

Posljednjih nekoliko godina ta je zanimacija nešto češće nego prije praćena i svojevrsnim defetizmom i predskazivanjima rezultatskog podbačaja.

Fokus na cijene

Nakon nešto slabijih lipanjskih brojki, ministar turizma i sporta Tonči Glavina ovih je dana komentirajući prve signale udarnog dijela turističke 2026. rekao kako “itekako možemo biti zadovoljni jer u ovom glavnom dijelu godine ključni parametri i podaci pokazuju da smo na istom prometu kao i prošle godine”.

No, dodao je da je dobar dio glavnog dijela sezone tek pred nama, a tek po njegovu završetku moći će se govoriti o ostvarenjima. Ova godine svakako je dosta izražen fokus na cijene. Prema nedavno objavljenom Eurostatovu godišnjem usporednom pregledu razine cijena dobara i usluga za potrošače, Hrvatska je u kategoriji Restorana i hotela lani bila na 89,6 posto prosjeka Europske unije, dok je, primjerice, još 2022. bila na 84 posto.

Podaci za 2025. sugeriraju i da su te usluge kod nas uglavnom bile nešto skuplje nego u ostatku mediteranske konkurencije. Ispred nas su razinama cijena bile npr. Malta, Italija i Francuska, dok su nešto niže razine cijena zabilježene u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Cipru, ali i susjednoj Sloveniji. No, ostaje primijetiti i da su, prema Europskom statističkom uredu, prošle godine u ostatku EU cijene restorana i hotela u prosjeku porasle više nego u Hrvatskoj, jer smo 2024. bili dosegnuli čak 95 posto prosjeka Unije.

U protekle dvije godine za domaći turizam udarni ljetni kvartal bilježio je blagi pad deviznog priljeva od gostiju iz inozemstva, ali u konačnici je, zahvaljujući rezultatima u pred- i posezoni, on i lani povećan. Doduše, nominalno povećanje za oko 300 milijuna ili manje od dva posto (na 15,3 milijarde) u realnim terminima značilo je blagi pad. Kad je riječ o cijenama, posljednji podaci DZS-a kažu da su cijene ugostiteljskih i usluga smještaja u lipnju u prosjeku porasle za 2,2 posto na mjesečnoj razini, a u odnosu na lanjski lipanj povećane su za 5,8 posto.

Lani u lipnju je i godišnji i mjesečni porast cijena bio veći (8,5 posto godišnji, a 2,5 posto mjesečni). To zacijelo govori ponešto i o opreznijoj cjenovnoj politici i prilagodbama nekim ovogodišnjim obilježjima potražnje, među kojima su učestalija čekanja “last minute” ponuda i pažljivija uspoređivanja cijena, a više je i rezerviranja smještaja s mogućnošću besplatnog otkazivanja.

U komentiranjima turističke potrošnje uglavnom se čuju anegdotalne ocjene, neki su zadovoljni, neki se žale. A što u tom pogledu kažu podaci o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji? Prema evidenciji Porezne uprave, u 26 dana srpnja, tj. od početka mjeseca pa do početka ovog tjedna u sedam županija koje su dijelom ili u cijelosti na Jadranu, ugostitelji su zabilježili više od 568 milijuna eura prometa, odnosno za 60-ak milijuna ili 11,7 posto više nego u usporedivom razdoblju lani, a toliki rast prometa ostvaren je na 8,7 posto većem broju računa.

Na području Splitsko-dalmatinske i Istarske županije, u kojima su kroz fiskalne blagajne prošli najveći iznosi računa ugostiteljskih objekata (162,5 i 100,8 milijuna) u usporedbi s prošlom godinom prometi su od lanjskih veći za više od 14 posto, pri čemu je i povećan i broj računa (za nepunih 9 odnosno 15 posto). Najmanji međugodišnji rast u srpnju su ostvarili ugostitelji Zadarske županije (manje od 6 posto), a postotno je najviše (za 23 posto) porastao fiskalizirani promet u Ličko-senjskoj, i to na 14 posto više izdanih računa.

Lideri Split i Istra

Istodobno, poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja u jadranskim županijama prijavili su oko 582 milijuna eura fiskaliziranog prometa, što je za 15-ak posto više nego lani u 26 dana srpnja (s nepunih 506 milijuna). Pritom su ove godine izdali više od četiri milijuna računa ili oko 5,7 posto više no lani. Rastom i u smještaju prednjači Ličko senjska županija koja bilježi visok dvoznamenkasti rast i prometa i broja računa.

No, daleko najveći promet u tri i pol tjedna ovog mjeseca zabilježili su iznajmljivači na području Istarske županije, s evidentiranih 228 milijuna eura ili 12,7 posto više no lani, i to na 3,5 posto većem broju računa. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u smještaju je ostvareno više od 107 milijuna (+17 posto) uz pet posto više računa. Samo u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji u pružanju usluga smještaja međugodišnji rast prometa u srpnju se ne mjeri dvoznamenkastim stopama, ali je tek malo niži od deset posto.